KURBAN-BAJRAMSKA HUTBA MUFTIJE ZA ZAPADNU EUROPU SENAID-EF. KOBILICE U DŽEMATU GOTEBORG, IZB U ŠVEDSKOJ
Braćo i sestre!

Život nije dat bez mjere, niti je povjeren bez odgovornosti. Tijelo, vrijeme, imetak, porodica, zajednica i domovina dati su nam kao emanet. Sve je od Allaha, sve traje koliko On odredi i sve će se pred Njim pokazati u svojoj istini.

Ovi mubarek dani vežu nas za prijatelja Božijeg, Ibrahima a. s. i njegovu blagoslovljenu porodicu. Njihovi životi su svjedocima da naredba Božija u srcu vjernika zauzima najviše mjesto. U tome se nalazi smisao kurbana. Čovjek daje ono što voli, čisti srce od sebičnosti i potvrđuje da je Gospodar veći od svega što čovjek posjeduje.

Hadžije u ovim danima stoje pred Gospodarom svjetova u bijelim ihramima. Njihove dove, njihovo stajanje, njihov hod i njihovo odricanje podsjećaju nas upravo na blagoslovljenu porodicu vjerovjesnika Ibrahima. Podsjećaju nas da je čovjeku potrebno malo i da spas donose milost Božija i dobro koje je iskreno učinio.

Kurban nas podsjeća da se Allahu približavamo iskrenom žrtvom od onoga što nam je najdraže. Ono što čovjek daje Allaha radi ne nestaje iz njegovog života. Vraća mu se kroz bereket, smirenost i dobro u porodici, džematu i društvu. Kur’an čovjeku otkriva Božiju paradigmu dobra: “Onaj koji čini dobro – sebi ga čini, a onaj ko radi zlo – radi protiv sebe, a na kraju ćete se Gospodaru svome vratiti.” (El-Džasije, 15)

Zato, draga braćo i sestre, neka bajramska radost bude radost zahvalnih robova. Izgovarajmo tekbir svjesni veličine Božije. Upućujmo dovu oslanjajući se na Njegovu milost. Prinesimo kurbane s čistim nijjetom. Obradujmo porodicu, obiđimo rodbinu, potražimo komšiju, ne zaboravimo siromašne, bolesne i usamljene. Dobro koje danas učinimo može sutra biti oslonac našoj djeci, našim unučadima, našem džematu i našem narodu. Dobro koje čovjek učini drugome vraća mu se.

U islamskoj tradiciji žrtva je put sazrijevanja. Čovjek koji je spreman dati ono što voli pokazuje širinu svoga srca i ozbiljnost svoga odnosa prema Allahu. Darovi koje nam je Svevišnji Bog podario traže plemenitu upotrebu. Vrijeme, znanje, imetak, ugled i snaga su blagodat u punom smislu kada iz njih proizađe dobro za druge. U tome se otkriva prava mjera žrtve i dobročinstva. Uzvišeni kaže: “Nećete postići istinsko dobročinstvo sve dok ne budete dijelili od onoga što vam je drago.” (Ali Imran, 92)

Vrijeme blagostanja koje živimo oslikano je time da čuvamo svoj komfor kao najveću vrijednost. Suprotno tome, volonterizam, u svom plemenitom značenju, jeste odvajanje vremena, snage i pažnje radi dobra drugih. U njemu se prepoznaje časna vrijednost da čovjek raste onda kada drugome olakša život.

U društvima Zapadne Europe u kojima živimo, volontiranje ima važno mjesto u javnoj kulturi. Povezuje se s odgovornim građanstvom, solidarnošću, društvenim povjerenjem i brigom za opće dobro. Kroz volontiranje ljudi se uče pripadnosti društvu i razvijaju osjećaj za drugoga. Mnoge ustanove i inicijative opstaju zahvaljujući ljudima koji poklanjaju vrijeme i sposobnosti radi zajedničkog dobra.

Takva kultura nas podsjeća da se vjera potvrđuje: korisnošću, redom, pouzdanošću i spremnošću da se učestvuje u dobru. Musliman koji živi među ljudima treba biti prepoznat po: čestitosti, poštovanju, blagosti i odgovornosti. Njegova vjera treba donositi sigurnost porodici, komšiluku, džematu i društvu. Na tu svijest nas podsjeća kur’anski poziv: “I pomažite se u dobročinstvu i bogobojaznosti.” (El-Maide, 2)

Dobročinstvo u islamu obuhvata svaki koristan doprinos čovjeku i zajednici. Vjera odgaja čovjeka koji liječi odnose i donosi sigurnost ljudima. U tome se prepoznaje ljepota nesebičnosti. Plemenit čovjek vidi drugoga i onda kada je i sam zabrinut. Takvi ljudi su oslonci porodica, džemata i naroda. Govore malo o sebi, a njihova djela ostaju dugo među ljudima. Oni čuvaju povjerenje i ostavljaju trag dobrote. Kur’an takve opisuje riječima: “I oni drugima daju prednost nad sobom, makar i sami bili u potrebi.” (El-Hašr, 9)

Naši džemati u Zapadnoj Europi nastajali su upravo na toj svijesti. Generacije prije nas znale su da se vjera čuva zajedničkim radom, saburom, članstvom, mektebom, džamijom, imamom, dogovorom. Mnogi su dali svoje vrijeme nakon posla, svoje vikende, svoje znanje, svoje priloge i svoju snagu. Iz tih žrtava izrasle su zajednice koje danas okupljaju naše porodice i našu djecu. Takva svijest posebno je važna danas, kada živimo ubrzano, kada su ljudi umorni i kada se zajednička briga često prepušta malom broju ljudi.

Zato je potrebno njegovati kulturu korisnosti. Djecu i mlade treba uvoditi u rad za dobro, jer se karakter oblikuje kroz povjerenje i obavezu. Mladi čovjek koji pomaže u džematu, učestvuje u humanitarnim akcijama i vidi vrijednost zajedničkog napora, stiče iskustvo koje ga čini zrelijim muslimanom i odgovornijim čovjekom. Hadisa Poslanika a. s. to potrvđuje: “Najdraži ljudi Allahu su oni koji najviše koriste ljudima.” (Taberani)

Korisnost je manifestacija vjere koja je sazrela u nama. Često se pokazuje u onim stvarima za koje smatramo da su male. Ali, po Božijem mjerilu nijedno iskreno dobro nije izgubljeno. Zato nas Kur’an podsjeća i ohrabruje: “Ko uradi koliko trun dobra — vidjet će ga.” (Ez-Zilzal, 7) Iz te svijesti razvija se i odnos prema društvu u kojem živimo. Muslimani u Zapadnoj Europi imaju priliku da svoju vjeru pokažu kroz odgovorno građanstvo, čestit rad, poštovanje zakona, dobar komšiluk, saradnju s institucijama, brigu za opće dobro i savjesno učešće u javnom životu.

Učešće u demokratskim procesima dio je te šire odgovornosti. Ono traži svijest o posljedicama odluka koje oblikuju život porodica, djece, vjerskih zajednica, obrazovanja, sigurnosti i javnog povjerenja.

Ovdje se vrijedi prisjetiti i riječi Johna F. Kennedyja: “Ne pitaj šta tvoja zemlja može učiniti za tebe, nego šta ti možeš učiniti za svoju zemlju.” Njegova poruka da se veliki ciljevi biraju zato što su zahtjevni, a ne zato što su lahki, bliska je duhu žrtve i odgovornosti. Na takvu aktivnost nas upućuje i Kur’an: “Požurite s činjenjem dobra.” (El-Bekare, 148)

Bosna i Hercegovina je naša matica, zemlja naših predaka. U njoj su naši korijeni, naši mezari i naše historijsko pamćenje. Domovina traži zrelu brigu, ozbiljan odnos i stvarni doprinos. Šehidi su dali živote da bi naš narod imao slobodu, ime, dostojanstvo i mogućnost da se vraća svojoj zemlji. Njihova žrtva obavezuje nas na ozbiljnost. Domovina traži vezu s jezikom, kulturom, institucijama, obrazovanjem, ekonomijom, javnom istinom i političkom odgovornošću.

Iseljeništvo ima značajan potencijal, jer nosi iskustvo uređenih sistema, obrazovanje, radne navike, mreže poznanstava, ekonomske mogućnosti i pravo glasa. U kontekstu patriotizma, sve navedeno može biti od velike pomoći Bosni i Hercegovini. Veliki historijski zadaci traže generacije koje razumiju šta im je povjereno.

Hadisi Poslanika a. s. nas posebno usmjeravaju: “Allah pomaže Svome robu sve dok rob pomaže svome bratu” (Muslim), i: “Ko olakša čovjeku u teškoći, Allah će njemu olakšati na ovom i budućem svijetu.” (Muslim)

Zato je, draga braćo i sestre, važno da se registrujemo, da glasamo i da druge ohrabrimo da učine isto. Bosni i Hercegovini su potrebni ljudi koji neće odustati od nje i koji neće prepustiti njenu budućnost ravnodušnosti, tuđim planovima i našoj neorganiziranosti. Sve što učinimo za dobro vratit će nam se kroz dostojanstvo, sigurnost, vezu s korijenima i nadu da će oni koji dolaze poslije nas imati čvršći oslonac.

Braćo i sestre!

Žrtvujmo naše kurbane i provedimo bajram u miru, dostojanstvu i zahvalnosti. Obradujmo porodicu, obiđimo rodbinu, sjetimo se siromašnih, bolesnih i usamljenih. Čuvajmo svoje džemate, svoj jezik, svoju vjeru i svoju domovinu. Molim Uzvišenog Allaha da nam primi kurbane, hadžijama hadž, da nam oprosti grijehe, sačuva naše porodice, uputi našu djecu, ojača naše džemate, naš muftiluk i Islamsku zajednicu. Molim Ga da Bosni i Hercegovini podari trajni mir, stabilnost, dobre i odgovorne ljude, a nama svijest da dobro koje činimo nikada nije izgubljeno.

Svim muslimanima i muslimankama u našim džematima širom Zapadne Europe čestitam Kurban-bajram. Želim da ove mubarek dane provedu u miru i rahatluku, sa svojim najmilijima, prijateljima i komšijama.

Bajram šerif mubarek olsun!