Rasprava
Hutba 30. 01. 2026. – Göteborg
 
ادْعُ إِلَىٰ سَبِيلِ رَبِّكَ بِالْحِكْمَةِ وَالْمَوْعِظَةِ الْحَسَنَةِ ۖ وَجَادِلْهُمْ بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ ۚ إِنَّ رَبَّكَ هُوَ أَعْلَمُ بِمَنْ ضَلَّ عَنْ سَبِيلِهِ ۖ وَهُوَ أَعْلَمُ بِالْمُهْتَدِينَ
Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravome putu.
 
Draga braćo i cijenjene sestre,
rasprava je jedna od glavnih tema Kur’ana, moglo bi se reći da se cijeli Kur’an raspravlja s različitim likovima. Kur’an se raspravlja sa nevjernicima (kjafirima), mnogobožcima (mušricima), baštinicima/sljedbenicima knjige (Jevrejima i kršćanima), licemjerima (munaficima), čovjekom (nefs), razumom (‘aqlom), lažnim argumentima i slično, ali se Kur’an nikako ne raspravlja s jednom vrstom ljudi. Muhammedovom a.s. dovom mjesec se razdvojio, mnogobošci ne povjerovaše, pred Faraonom more se razdvojilo, on nastavlja progon Musaa i Jevreja, s ovim ljudima Kur’an ne raspravlja – sa tvrdoglavim, “makar im došli svi dokazi, sve dok ne dožive patnju bolnu”. Nismo li svi mi pomalo tvrdoglavi, primjeri mušrika koji poriču razdvjanje mjeseca i Faraona koji goni Jevreje, ne odnose se doslovno na nas, ali su nam veoma blizu. Najžešća tvrdoglavost ne ogleda se u našem vlastitom negiranju, nego u činjenici da drugi ljudi ne žele prihvatiti ono što im govorimo.
Ibrahim a.s. poziva svoga oca Azera da vjeruje, iznosi mu racionalne, epistemološke, moralne i egzistencijalne argumente, međutim tvrdoglavi Azer svoju tvrdoglavost izražava riječima: “zar ti mrziš božanstva moja, o Ibrahime? Ako se ne okaniš, zbilja ću te kamenjem potjerati, zato me za dugo vremena napusti!”. Odgovor Ibrahima a.s. “Mir tebi” oslikava snažnu poruku umjerenosti, ali i tolerancije – uvažavanje tuđeg mišljenja.
Problem netolerancije tuđeg mišljenja i tvrdoglavnosti ono je što razlikuje muslimane od Evropljana danas. Iako se muslimani često hvale da su tokom historije bili zlatni primjeri poštovanja i tolerancije, danas primjer tolerancije nisu muslimani, ovdje ili tamo, nego Šveđani s kojima živimo i radimo. Koliko nas je osjetilo veće poštovanje i uvažavanje našeg mišljenja od strane Švedske i Šveđana, nego od strane džamije i muslimana. Koliko smo puta puni energije došli u džamiju, Božiju kuću, samo da bi iz nje izašli neraspoloženi i nemirni zbog susreta s nekim ljudima, a zapitajmo se i koliko su puta drugi puni energije došli u džamiju, Božiju kuću, samo da bi iz nje izažli neraspoloženi i nemirni, ali zbog susreta s nama, zbog nečeg što smo im mi rekli? Božiji Poslanik Muhammed a.s. kaže: مَنْ لَا يَرْحَم لَا يُرْحَمُ – “Ko nije milostiv, neće ni prema njemu biti milosti”, našim jezikom kazano: poštuj, da bi bio poštovan!
Klonimo se rasprave o vjerskim pitanjima, mezhebima i akaidskim pravcima. Rasprava neobrazovanog sa neobrazovanim ne vodi nikakvom pravom putu niti istini, ova rasprava tjera ljude od Pravog puta i od Istine. Imam Gazali kaže da je posebno teško odustati od ove vrste rasprave (o mezhebima i akaidskim pravcima) gdje je rasprava urođena, pogotovo ako čovjek misli da ima nagradu za to, onda se njegova želja pojača i onda se priroda i Šerijat udruže, a to je čista greška.
Švedska je nedavno uložila oko 500 miliona SEK u materijalnu nauku s ciljem razvoja novih, lakih, čvrstih i održivih materijala. Koliko su hektara šume muslimani posjekli štampajući knjige koje ne koriste ni sebi, a kamo li drugima? Koliko su živaca i sati potrošili u raspravi koja im nikakvo dobro nije donijela?
Na kraju znajmo da iako nekada poštujemo druge, uvažavamo tuđi stav i mišljenje, druga strana nam neće uzvratiti poštovanje niti toleranciju. U tom slučaju budimo poput robova Milostivog iz sure Furqan za koje Uzvišeni kaže: “A robovi Milostivog su oni koji po zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: ‘Mir vama’”. Budimo istinski robovi Milostivog, a ne bestidnici koji licemjerno odgovaraju: “Mir vama”.
 
hfz. Hamza ef. Begić