Džamija i džemat su ključni pojmovi u islamskom vjerskom kontekstu i igraju jednu od  najvažnijih ulogu u životima muslimana. Evo njihovog značenja i uloge:
Džamija:
Džamija je islamski vjerski prostor, gdje se muslimani okupljaju da obavljaju zajedničke molitve, posebno pet dnevnih obaveznih namaza. Džamije se koriste i za druge vjerske obrede i aktivnosti, kao što su vjerska pouka, časovi učenja Kur'ana, vjerska predavanja, šerijatska vjenčanja, zajednički ramazanski iftari ali u našem slučaju, zbog prostora koji imamo i određene sportske aktivnosti.
 
Džemat:
Džemat predstavlja zajednicu muslimana koja se okuplja u džamiji radi zajedničkih vjerskih obreda. Džemat je također društvena i zajednica koja pomaže u održavanju i vođenju džamije te podržava različite vjerske i humanitarne aktivnosti. Članovi džemata često zajedno rade na dobročinstvima, prikupljanju sredstava za humanitarne svrhe, održavanju džamija i širenju islamske vjere.
Ukratko, džamije i džemati su srce islamskog društva, mjesta gdje se vjernici okupljaju kako bi ojačali svoju vjeru, obavljali molitve i zajedno radili na dobročinstvima i podršci zajednici.
Džemat Göteborg je 21-10-2023 godine imao priliku da ugosti uvaženog hfz. Amira ef. Mahica glavnog  imama u medžlisu  Kozarac. Hafiz Amir Mahic je završio medresu u Cazinu a zatim FIN-a u Sarajevu a sad radi i kao viši asistent na IPF u Bihaću.
Program je počeo hafiz Ismet Salkanović svršenik Behram-begove medrese iz Tuzle sa učenjem jednog odlomka iz Časnog Kur'ana a zatim se obratio glavni imam džemata Göteborg Fuad ef. Čolić.
Fuad efendija Čolić je predstavio glavnog imama iz Kozarca, hafiza Amira Mahića, čime ga je istaknuo kao jednog od najvrijednijih pojedinaca unutar islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Amir je uspješno završio hifz 2018. godine, titulu koja nosi veliku čast i obavezu ali i poštovanje prema svima koji je nose. Fuad efendija ističe jednu posebnu osobinu kod Hafiza Amira, a to je osmijeh na njegovom licu. Zato bih vas a i sebe zamolio da se potrudimo kako bismo u budućnosti svi dijelili osmijeh jedni prema drugima. Osmijeh, kako Fuad efendija naglašava, donosi ljepotu i radost u naše živote, te bi ga trebali češće iskazivati.
U svom nadahnutom predavanju hfz. Amir nas je sve podsjetio o važnosti gradnje, jačanja, njegovanja i očuvanja  džemata bilo gdje a posebno u dijaspori, gdje su džemati  one male oaze tj. mjesta u kojima možemo sačuvati sebe i svoju vjeru tj. svoj duhovni mir od raznih iskušenja kroz koje naš narod Bošnjaci prolaze.
Hafiz Amir je imao priliku boraviti kao muhadžir u Francuskoj još davne 1995. godine, gdje je duboko osjetio sve izazove muhadžirskog života. U to vrijeme, podijelio je jednu fascinantnu priču koja se odnosi na 150 obitelji koje su zajedno s njim boravile u Francuskoj. Nažalost, unatoč tridesetogodišnjem boravku u tom gradu, nisu uspjeli uspostaviti vlastitu zajednicu ili džemat, a rezultati tog  nedostatka su jasno vidljivi.
Sada, malo je onih obitelji koje su prepoznatljive po svojoj vjeri islamu, kako među starijim članovima, tako i među njihovom djecom. Nažalost, sve se to događa u proteklih tridesetak godina. Pitate se zašto se to dogodilo? To je zbog činjenice da nikada nisu uspjeli formirati svoj džemat, svoju zajednicu. Iako su postojali drugi džemati, poput turskog, arapskog i albanskog, potreban im je bio bošnjački džemat kako bi mogli očuvati svoj jezik, tradiciju i identitet, što nisu mogli postići u drugim zajednicama.
U jednoj inspirativnoj predaji, Poslanik, neka je mir i blagoslov na njega, podsjeća nas: "Među muslimanima postoje oni s jednim pravom, oni s dva prava i oni s tri prava. Musliman s jednim pravom je tvoj brat ili sestra u vjeri. Musliman s dva prava je osoba koja dijeli s tobom ne samo vjeru, već i krvno srodstvo. No, imaju i muslimani i sa tri prava a to je tvoj vjernički brat ili sestra, tvoj rođak ali i tvoj komšija ."
S obzirom na to da živimo u Švedskoj, Hafiz Amir je posebno istakao svijetli primjer finansiranja bošnjačkih džemata putem poreza od 0,7% na godišnjem nivou. Ovaj koncept je praktično ilustrirao pomoću čaše vode koja se nalazila ispred njega. Dragi moji Bošnjaci i Bošnjakinje, tih 0,7% vašeg godišnjeg dohotka predstavlja sto četrdeset i treći dio, onoga što vam je Allah dao od imetka tokom godine. Na primjer, ako imate 143 čaše novca, trebate odvojiti jednu čašu u ime Allaha za potrebe svog džemata i zajednice, dok ostalih sto četrdeset i dvije zadržite za sebe – to je tih 0,7%. Drugim riječima, ako ste zaradili 143.000 kr tokom godine, trebali bi dati jednu hiljadu kruna za potrebe svog džemata, a preostalih 142.000 kruna zadržati za sebe.
Ono što Hafiz Amir nije spomenuo jest da i tih hiljadu kruna koje dajemo džematu zapravo koristimo mi, naša djeca ili unuci, kroz razne aktivnosti koje džemat finansira. Zbog toga bi svaki Bošnjak i Bošnjakinja trebali biti članovi našeg džemata, odnosno IZBUŠ-a. Hafiz Amir s pravom postavlja pitanje: Zar je zaista teško dati tu jednu hiljadu kruna u ime Allaha za dobrobit svoje zajednice? Sjećamo se riječi Poslanika, neka je mir i blagoslov na njega: "Ko od vas doprinosi zajednici, taj joj i pripada."
Hafiz Amir je posebno naglasio važnost sloge naših Bošnjaka kroz prizmu Kur'anskog kazivanja o Musau a.s. i njegovom bratu Harunu a.s.
Kada je Musa, a.s., otišao na brdo Sinaj gdje je primao objavu od Allaha, dž.š., u tom vremenu Izraelčani,  njih oko 400.000, su napravili zlatno tele i počeli ga obožavati, unatoč prisutnosti Allahovog poslanika Haruna, a.s., koji nije mogao spriječiti takvo ponašanje.
Kada se Musa, a.s., vratio s brda Sinaj i vidio da se cijeli narod klanja zlatnom teletu, uhvatio je svoga brata Haruna za kosu i bradu. O Harune!", povika Musa. "Šta te je spriječilo, kad si ih vidio da su zalutali, pa za mnom nisi pošao? Zašto nisi naređenje moje poslušao?"
"O sine moje majke", reče Harun, "ne hvataj me za bradu i za kosu! Ja sam se plašio da ti ne rekneš: 'Razdor si među sinovima Israilovim posijao i nisi postupio onako kako sam ti rekao.’"
Oni će se vratiti Allahu, ali da sam dopustio neslogu među njima, možda ih više nikada ne bih vratio u islam.
 
Harun, a.s., nije uspio sačuvati njihovu ispravnu vjeru, ali je sačuvao njihovu slogu, što u konačnici omogućava obnovu vjere. Važno je stoga da vodimo računa o očuvanju sloga u našim džematima, jer sa slogom možemo postići mnogo toga, uključujući i vjeru a na razdoru i nejedinstvu se nemože ništa izgradit.
Zato moramo voditi računa da nam sloga bude prioritet u našim džematima jer kad imamo slogu ima cemo aBd i sve drugo što nam je potrebno.
Zato ću vam predstaviti jedan svijetli primjer našeg džemata Göteborg a to je ženski aktivizam. Žene su doista najaktivniji članovi našeg džemata a ovo su njihove aktivnosti:
- Sedmična okupljanja s raznolikim sadržajem, uključujući čitanje i tumačenje Kur'ana (na osnovnom i naprednom nivou), časove sufari, predavanja o aktuelnim temama, Q&A sesije, projekcije filmova, i diskusije – kako online, tako i u džamiji.
-  Mjesečna predavanja i tematski ciklusi.
-  Večere u nekom restoranu
-  Seminari
-  Mjesečne hatme
-  "Žena ženi"
-  Podrška džematu i omladini u organizaciji raznih događaja.
-  Humanitarne i druge akcije (kroz Milo Druženje Solidarnost, stipendije, kratkoročne donacije), aukcije
-  Posjete drugim džematima
Ramazan
-  Doček Ramazana/Predramazansko druženje
-  Ramazanska hatma
-  Iftar za žene
-  Ispraćaj Ramazana/Bajramsko druženje
Pokretači Edina, Azra i muallime Semka, Dženita
Koordinacija sa odborom Edina
Podrška od ostalih žena kroz radne grupe prema potrebi
Komunikacija kroz Viber - Milo Druženje Četvrtkom, Milo Druženje Solidarnost, Milo Druženje Hatme.
Doček Ramazana i predramazanska okupljanja.
Izvođenje Ramazanske hatme.
Organizacija iftara za žene.
Ispraćaj Ramazana i bajramsko okupljanje.
Na čelu ovih aktivnosti su pokretači Edina, Azra i muallima Semka, te Dženita. Koordinacija se ostvaruje u suradnji s odborom, a ostale žene pružaju podršku putem radnih grupa prema potrebi. Komunikacija se odvija putem aplikacije Viber, putem grupa kao što su "Milo Druženje Četvrtkom", "Milo Druženje Solidarnost" i "Milo Druženje Hatme".
Na kraju se obratio gospodin Sakib Kenjar, predsjednik džemata Göteborg. Gospodin Kenjar je duboko shvatio da je razvoj džemata neprestani proces. S jedne strane, to uključuje izgradnju i obnovu prostora, dok s druge strane obuhvaća obrazovne aspekte, poput rada s djecom, mladima i starijim generacijama. Ovo se može usporediti s bacanjem kamena u zrak – sve dok kamen ima energiju, nastavit će se kretati prema gore. No, čim ta energija nestane, kamen će trenutačno pasti na zemlju, a mogao bi nekoga pogoditi u glavu i ozlijediti ga.
Stoga, nećemo dopustiti da u našem džematu "kamen padne" i izazove nesložnost i svađu. Umjesto toga, planiramo kontinuirano povećavati naše aktivnosti, kako u izgradnji džemata, tako i u razvoju pojedinaca. Sakib je govorio o važnosti dobrih međuljudskih odnosa u džematu, o atmosferi ispunjenoj ljubaznošću i druženju. To je ono što zaista čini vrijednost našeg džemata u Göteborgu. Kada se čovjek osjeća dobrodošlo, nije mu teško doći u džamiju bilo kada i obaviti svoje dužnosti, znajući da će uvijek naići na brata u vjeri s osmijehom na licu. To je upravo ono što nas uči naš Poslanik: "Kada sretneš svog muslimanskog brata, osmijehni mu se, jer i to je sadaka."
 
Na kraju je naš hor "Sevsen" izveo nekoliko predivnih ilahija, a nakon zajednickog jacija-namaza, okupili smo se u dzematskim prostorijama kako bismo se opustili uz fildžan kahve, zakusku i  kolače. Ova organizacija zaslužuje svaku pohvalu od strane džematskog odbora.
Göteborg, 21.10.2023,
Rašid Sačić