#News#

Hadzdz - organizaciono i logističko čudo

“I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo: "Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati i oglasi ljudima hadž!" – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjêstā dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!”
(Sura El-Hadzdz 26-28)

Mina - 2024

Hadzdz kako proizilazi iz ajeta časkog Kur’ana je naredna od Gospodara svjetova i tu nema šta da se diskutuje. Međutim boraveči oko Ka’ba i sad doživjevši transport i smještaj na Minu uočavam da je Hadzdz jedan logistički i organizacioni vrhunac, čudo. Treba u toku jedne noći i dana faktički isprazniti sve hotele u Mecki i oko Mecke i prevesti milione vjernika,ljudi i žena, na jedno mjesto, na Minu. Žene se prvo transportuju.

Zatim treba tom mašeru obezbijediti smještaj, higijenske uslove, odgovarajuću klimu s obzirom na temperaturu. Sve to treba da funkcioniše klima, da ima vode, odvoda, da je čisto gdje se na malom prostoru kreće tolika masa vjernika. Dalje treba toj masi obezbejditi hranu, piće i iće.
Zaista svega ima: frižideri puni vode, voćnih sokova, joghurta, sladoleda, raznovrsnog voća, kafe automata na sve strane, kuhinja i trpezarija sa kuhanom hranom. Subhanalah, hvala Allahu na blagodatima.

A šta vjernici treba da rade: da se sječaju Allaha, zikre, čitaju ili uče Kur’an, dove, zahvaljuju Allahu. “Pa koju blagodat Gospodara svoga poričeš”.

Ovo je sve samo za danas, 14 juna - 8 Zul-hidza. U toku moći 14 na 15 juni valja svu ovu istu masu prevesti autobusima na Arefat i tamo obezbijediti sve ovo isto za jedan dan, subhanallah. Na Mini i dalje ostaje logistika jer će se vjernici ili dio njih vratiti na Minu 10-11 Zul-hidza.

Oko hadždža je angažovana mnogobrojna mašinerija različitih profila, vidljiva i nevidljiva. Treba obezbjediti protok saobračaja. Treba obezbijediti sigurnost da se nedesi kakav neželjeni incident, jer bi to s obzirom na veliku koncentraciju moglo imati neželjene posljedice. Sve ovo u temperaturi zraka od 40 - 45 stepeni a s obzirom na asfalt i kamen onda je faktička temperatura i viša.

Još jedno čudo Božije milosti da se ovdje rame uz rame različite nacije, različite boje kože, mnogobrojni jezici i svi se razumiju, nema incidenata, sunhanalah, koja je to Allahova blagodat.
Još jedna osobenost hadždža je da muškarci nose IHRAM, istu odjeću mlad ili star, bogat ili manje bogat, svi se nalaze na istom prostoru i dijele isti prostor, leže na istim spužvama i znoje se na istom suncu. Kad je tavaf u pitanju svi se zajedno kreću oko Allahove kuće i muško i žensko, rame uz rame. Ali tavaf je nešto specifično.
I tako autobusi i dalje dovoze vjernike na Minu, šatori se pune, napolju žeže… mi smo tek počeli ono radi čega smo došli. Lebejke allahume lebejk… zvoni sa svih strana. Svaka hvala tebi pripada moj Gospodaru.

Sakib Kenjar
14 juni 2024
8 Zul-hidza 1445

Akšam kod Ćabe, 9 juni 2024

Izmorismo se pokušavajući doći do ulaza u Harem. Na kraju se izboriamo za mjesto na nekoj popločanoj trzni negdje oko Ćabe. I tu smo morali krišom preskočiti ogradu jer su vojnici branili prilaz tom mjestu sa stane s koje smo se mi probijali. Massa vjernika kako u ihramima tako i “civilno” obučena te muških i ženskih, kulja sa svih strana tražeće neki “proboj” do Ćabe. Ovdje se bez problema rame uz rame bore za mjesto muško i žensko. U ovim koridorima kretanja zna biti gužva ko nekad u autobusu petkom poslije pijace od Pridora prema Kozarcu. Stalna je borba između te mase i redara/vojnika. Mora se priznati da ipak dobro funkcioniše protok i usmjeravaanje ove “žedne”, milionske mase svijeta/mašera.

I tako poslije akšama namaza čekajući jaciju pružih umorne noge i legoh na leđa na ovoj trzni gdje sam ugrabio djelić tople kamene ploče negdje oko Ćabe i gledam u tamno noćno nebo i razmišljam i zahvaljujem Allahu na ovoj blagodati. Odavde se neide poslije jednog vakta već se čeka sledeći, sledeći.. dok se nemora obnoviti abdest. Čudno je to iščekivanje sledećeg namazskog vakta kod vjernika kao da je posljednji, daj da ugrabim još jednu priliku da naslonim svoje čelo na vrelu ploču ove svete zemlje, da uputi dovu Uzvišenom. Vjerniku zasuze oči…

Vreli Mekanski dan sa 40+ zamjenjuje nešto manje vrela noć u kojoj čak naleti neki svježi povjetarac. A zatim ga zamjeni topao zrak kao iz kalolifera. Masa vjernika je i dalje u pokretu. Oni koji su ugrabili mjesto u ograđenim prostorima sjedi, stoji ili leži, prostor je ispunjen do maximuma. Neki nastavljaju sa nafile namazima, neki zikre, neki glasno pričaju na telefon sa uključenim zvučnicima na raznim jezicima. Oni koji pokušavaju zikriti ili učiti Kur’an zbunjeno dižu svoje poglede nebi li skrenuli pažnju onih koji pokušavaju prenijeti dio štimunga nekud daleko ko zna gdje.

Ležeći tako gledam u to tamno plavetnilo iznad mene, nevidim zvijezde. Ležim i razmišljam dok čujem žamor sa svih strana i povike vojnika: hadži, hadži… Gledam u to nebo iznad Ćabe u pravcu u kom i Ćaba zrači prema svemiru, u pravcu u kom zrači i sav ovaj žamor, pogledi i molitve stotine hliljada ushičenih vjernika. Oni su došli iz bliza a mnogi iz dalekog daleka. Mnogi neznaju niti gdje je Sweden a ni Bosna. Nekim se osmijeh razvuče na pomen Bosna.

I tako razmišljam dok pokušavam da moj pogled prodre u to plavetnilo iznad mene. Razmišljam šta to tjera ovu masu da …da se gura, da se znoji, da moli za mjesto da stavi svoje čelo negdje na ovu svetu zemlju… da popuni svaki čošak oko Ćabe, i spratove i krov i Harem. Prilike su gledajući sa nekog ovosvetskog aspekta nemoguće, neljudske sa gužvama, sa vrućinom, znojemje, sa drskim odnosim umornih redara. Ali vjernici nehaju na sve to, vjernici hrle da, ako nemogu ući u Harem, se približe koliko je moguće bliže Haremu i da se mole Gospodaru svjetova, da mu zahvaljuju i da traže oprosta.

Allahova milost je magnet za vjernike. Hvala ti Gospodaru na svakom stanju. A kretanje, tavaf, oko Kabe se nastavlja neprekidno u obliku usporenog vrtloga koji zrači prema svemiru veličajući Gospodara svih svjetova. Hvalje si Allahu.

Sakib Kenjar
Mekka, 10 juni 2024

Dana, 20/04 2024.godine organizovano je Veče vakifa u bošnjačkoj džamiji u Geteborgu. Ovo je jedan od najznačajnijih događaja koji se desio u našem džematu od samog osnivanja, a sigurno i jedan od najznačajnijih događaja Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj.

Svaki dobar posao počinje sa bismillom i učenjem Kur'ana, a naš hafiz Ismet Salkanović je svojim milozvučnim glasom proučio nekoliko odlomaka iz časnog Kur'ana i tako je na najljepši način započelo ovo naše svečano druženje sa vakifima.

Poseban sjaj ovoj večeri dale su dvije vrijedne aktivistice našeg džemata, Edina Bečirović i Azra Arapović Kenjar, koje su ujedno i bile voditeljice ovog programa.

„Izuzetno nam je drago vidjeti sve vas na okupu u ovolikom broju, u ovoj našoj ljepotici, našoj džamiji i iskrena nam je želja i nada da ćete se danas divno osjećati i da ćete ovu svečanost dugo sa sobom nositi u srcu, uz lijepa sjećanja. Planiranje i sama organizacija ove svečanosti su bili jedan duži proces u kojem smo pažljivo razrađivali  sve do najmanjih detalja - od grafičkog dizajna pozivnica, distribucije, podjele vakufnama do dočeka sa crvenim tepihom, sadržaja programa, menija za večeru, čak su i naljepnice na vašim čašama odabrane kako bi bile u skladu sa temom večeri. Sve je urađeno kako bismo vam pružili što ljepši ugođaj i pokazali ljepotu našeg vakufa. Ovaj dan, ova večer je posvećena vama 264 vakifa od čega je 183 vakifa sa 20 000 kr, 73 vakifa sa po 10 000 kr te 8 firmi i udruženja i na taj način dali svoj doprinos kako bi se omogućila kupovina ovog objekta i otplatio dug u potpunosti.“

Džamije se isključivo podižu, grade ili, u našem slučaju, kupuju radi Allaha i potvrde Njegove časne vjere dini islama.

U suri Et-tevbe u 18. ajetu Uzvišeni Allah kaže: 
"Allahove džamije grade i održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se, na pravom putu."

Svaka osoba je vakif bez obzira koju sumu novca uložila u sami vakuf, ali da bi dobila vakufnamu potrebno je ipak uložiti više materijalnih sredstava. Kao vakif se broji svaka osoba, porodica, firma ili udruženje koji su dali doprinos vakufu sa iznosom između 10 I 20 hiljada kruna, ili sa 20 000 ili više, a zovemo ih malim ili velikim vakifima, ovisno o uplaćenom iznosu. Ne smijemo zaboraviti da je svaki vakif jednako značajan, vrijedan i da zaslužuje poštovanje i respekt, bez obzira na iznos učešća. Svi vakifi imaju posebno mjesto i inshaAllah nagradu od Allaha Milostivog. 

U suri El Beqare, u 261. ajetu, uzvišeni Allah kaže:
“Oni koji svoja imanja troše na Allahovu putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna .Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna“.
Činimo dovu Svemogućem da u Knjizi dobrih djela bude upisano dobro koje uradiste vi, dobri vakifi. Molimo dragoga Allaha dž.š., da nagradi sve naše vakife, ma koje dobro činili, bez obzira na veličinu njihovih djela. 
Vakifima se obratio i imam bošnjačkog džemata u Geteborgu Fuad ef. Čolić, koji je citirao 160. ajet sure El- En'am (Stoka) u kome Allah Uzvišeni kaže: „ Ko uradi dobro djelo, biće deseterostruko nagrađen, a ko uradi loše djelo, biće samo prema zasluzi kažnjen, i neće im se učiniti nepravda“.

Fuad efendija naglašava važnost udjeljivanja isključivo u ime Allaha dž.š.
…Molim Allaha da svi onu koji su u ime Allaha dž.š. bilo šta uradili i doprinijeli zajednici muslimana, da Allah na Sudnjem danu bude milostiv, da im oprosti grijehe, obilato ih nagradi i uvede u Džennet Firdews. Amin.

Poslije Fuada ef. prisutnima se obratio i predsjednik džematskog odbora gospodin Sakib Kenjar. Sakib je poselamio sve prisutne i na samom početku spomenuo trideset i dvije osobe koje su još davne 1993. godine svojim potpisima osnovali ovaj naš džemat, a od te 32 osobe samo su dvije trenutno žive, ostali su preselili na onaj bolji, vječni svijet.

Kao što vidite bilo je ljudi koji su uradili nešto za islam prije nas, a biće ako Bog da i onih koji će raditi poslije nas, koji će nastaviti da rade i pričati o nama. Ovaj objekat je kupljen iz želje, a poslije želje je bila vizija, a poslije vizije je bila odluka u ime Allaha da imamo svoj objekat, da ne budemo cijelog života podstanari u tuđim lokalima. Ovaj naš objekat ili džamija ima svoju svrhu, a ta svrha je da se naučimo osnovnim propisima islama i da se u ovom objektu klanjamo Allahu, da činimo dobra djela, pomažući drugima i da odvraćamo od zla, upozoravajući na zlo koje je prisutno oko nas, kao što su droga, alkohol, nemoral i sl. 

Naš vakuf je jedno od trajnih dobrih djela koje nastavlja da živi i kada mi preselimo, tj. svi oni koji su uložili svoj novac ili radili na ovom objektu imaće, ako Bog da, sevabe od ovoga i poslije svoje smrti, sve dok se u ovom mesdžidu  rade stvari s kojima je Allah dž.š.  zadovoljan, odnosno sve dok ovaj objekat ima namjenu i svrhu zbog kojeg je i napravljen.

Također treba spomenuti da su neke od najpoznatijih zadužbina pri kupovini ovog objekta bili, između ostalog poznata univerzitetska bolnica Sahlgrenska kao i jedan od najpoznatijih tehničkih univerziteta u svijetu, a to je Chalmers u Geteborgu.

Sakib je posebno naglasio značaj onih ljudi koji su stali iza jednog progresivnog projekta, a nisu znali konačne rezultate, posebno u vremenu kada u našoj zajednici u Švedskoj nismo imali niti jedan vakuf u svome vlasništvu. U vremenu kada smo skupljali novac za kupovinu prostora dobili smo od cijele naše zajednice svega 60 000 kr, što je u tom vremenu bilo oko 13 000 KM. Koliko je vremenom rasla svijest o značaju ulaganja u Allahove kuće govori i primjer jedne ovogodišnje ramazanske večeri, kada je u našem džematu u roku od 20 minuta uvakufljeno 420 000 kruna za bošnjačku džamiju u Norköpingu.

Ispred naše omladinske organizacije Bemuf-a Göteborg, skupu se obratio i Zejd Avdić, učenik treće godine tehničke gimnazije, a inače redovni član naše omladinske organizacije Bemuf Göteborg. Zejd je u svom govoru slikovito pojasnio da je on primjer jednog malog djeteta koje je godinama trčalo po ovim džamijskim prostorijama, da bi danas bio u odboru Bemufa Göteborg, a jednog dana možda i u Izvršnom odboru našeg džemata.

…To je ono što mi moramo graditi - da naše mlade generacije dolaze ovdje na vjersku pouku, kako bi naučili najosnovnije stvari o sebi, ko su i šta su, i kako bi jednog dana mogli dostojanstveno preuzeti veće obaveze, kako u našoj lokalnoj zajednici, tako i u društvu u kojem egzistiramo. Molim Allaha da nagradi sve vakife najboljom nagradom, Džennetom, jer vašim izuzetnim doprinosom, mi mladi imamo naše prostore koje koristimo za okupljanje, učenje i razmjenu korisnih spoznaja o vjeri i općenito društvu.
Na red je došao i naš hor Sewsen da nam uljepša ovo lijepo druženje s nekoliko predivnih ilahija, a potom nam se obratio i predsjednik Bemufa Švedske, koji je naglasio da se omladina želi angažovati i biti aktivna u izgradnji naše zajednice.
 
…Stoga je bitno da osnažimo našu omladinu, jer vaše iskustvo i znanje su neprocjenjivi. Neka ovaj dan vakifa bude podsjetnik na našu predanost i ljubav prema našoj vjeri i domovini!

Detaljniji opis ovog projekta ponudio nam je predsjednik radne grupe za nabavku lokala iz 2009. godine, gospodin Haris Ibrović. On nas podsjeća da je jedna grupa džematlija u razgovoru definisala problem u našem tadašnjem džematu, a to je nedovoljna površina prostora za obavljanje vjerskih obreda, neadekvatni uslovi za mektebsku pouku i na kraju, previsoka kirija spram korisne površine. Haris je spomenuo i ankete koje su vršene 2006. godine kako bi se istražilo interesovanje kod džematlija da imamo vlastiti prostor.
Ono što je Haris zaboravio spomenuti jeste da imamo najstariji pisani dokument od 17.01.1998. godine, "Prijedlog otvaranja fonda za gradnju prve džamije u Geteborgu". Cilj tog projekta je bio da se otvori poseban žiro račun za gradnju prve džamije, te da 1000 bošnjačkih familija uplati po 1000 kruna, što bi iznosilo 1.000.000 kr. Zatim, da se kontaktiraju sve dobrostojeće firme, pošalje fax (jer tada nije bilo e-maila ili Vibera itd.) o gradnji džamije svim BH – udruženjima u Švedskoj, te da se obavijeste sve ambasade islamskih zemalja i svi džemati, kako bošnjački, tako i arapski. Ovaj projekat je predstavljen  na godišnjoj skupštini 1998. godine, kada je jednoglasno usvojen, ali samo nekoliko dana poslije, pojedinci su, iz novoizabranog džematskog odbora, svojim ignorantskim odnosom ovaj projekat zaustavili, pravdajući time da nama džamija nije potrebna i da ljudi treba da se vrate u Bosnu, a pravljenjem džamije Bošnjaci će se zadržati u Švedskoj, što nama nije u interesu.

Istina je da smo bili tada zajednica koja je bila u povoju.  Bošnjaci, nedovoljno integrisani u švedskom društvu, a ekonomski slabi, tako da nam je trebalo punih deset godina da, kada je pokrenut, projekat "200 vakifa po 20.000 kruna" naiđe na plodno tlo, prevashodno kod članova džematskog odbora, koji su 2008. godine to ozbiljno shvatili, i krenuli s radom u najodabranijim danima, a to su prvih deset dana Zul-hidžeta, kada se kod Allaha posebno vrijednuju djela. Za samo 3 sedmice uspjeli smo skupiti preko milion kruna, što je bio vjetar u leđa daljnim aktivnostima.

Haris nas je podsjetio da se osnovala jedna radna grupa na godišnjoj skupštini 14.februara 2009. godine, koja je imala zadatak pronaći najbolja rješenja za kupovinu jednog reprezentativnog objekta za potrebe naše zajednice.

…Kada smo našli objekat, koji je odgovarao našim potrebama, sazvali smo vanrednu godišnju skupštinu 14. marta 2010. godine, a na toj skupštini od 82 prisutna člana, 79 je bilo Za da se kupi objekat, a tri su bila suzdržana. Objekat je koštao 9,4 miliona švedskih kruna sa postojećom ventilacijom. Mi u tom momentu nismo imali dovoljno sredstava sa kojim bismo kupili objekat, pa smo morali pozajmiti ostatak novca od JAK banke (čiji su vlasnici i članovi banke)  u iznosu od 5 000 000 kr. Elhamdulillah, objekat smo preuzeli u svoje vlasništvo 18. juna. 2010. godine i od tada nikada nismo stali sa prikupljanjem sredstava, tako da smo 21.01.2020. godine isplatili sva dugovanja prema Jak banci i  tako je Islamska zajednica Bošnjaka u Geteborgu postala 100 % vlasnik ovog vakufa.
Poslije Harisovog izlaganja svi vakifi i gosti su se poslužili kahvom i kolačima, a poslije smo nastavili sa našim programom, na kojem nam se obratio i magistar hfz. Ahmed Bukvić, glavni imam džemata u Štokholmu sa temom  Važnost činjenja dobrih djela.
U svom nadahnutom govoru hafiz Ahmed nas je podsjetio na sve ibadete koje je Allah dž.š. propisao, da oni daju plodove, da daju slast i ljepotu jer to je cilj ibadeta, a krajnji cilj jeste Džennet.  Naš primarni cilj na ovom dunjaluku jeste da robujemo Allahu  dž.š. 
Kaže Allah dž.š. u suri Ez-Zarijat - Oni koji pušu, 56. ajet.

Džine i ljude sam stvorio samo zato da Me obožavaju.
وَمَا خَلَقْتُ الْجِنَّ وَالْإِنْسَ إِلَّا لِيَعْبُدُونِ
Cilj namaza jeste da namaz inicira da ljudi ostave loša djela, odnosno grijehe i da ljudi imaju stalno na umu Allaha dž.š.
إِنَّنِيٓ أَنَا ٱللَّهُ لَآ إِلَٰهَ إِلَّآ أَنَا۠ فَٱعۡبُدۡنِي وَأَقِمِ ٱلصَّلَوٰةَ لِذِكۡرِيٓ Taha 14 ajet
Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio! A kad čovjek stalno ima Allaha na umu on će sigurno grijehe ostaviti, tj. ono što ne valja ostaviti.
Ajet: 45. sura el-Ankebut
ٱتۡلُ مَآ أُوحِيَ إِلَيۡكَ مِنَ ٱلۡكِتَٰبِ وَأَقِمِ ٱلصَّلَوٰةَۖ إِنَّ ٱلصَّلَوٰةَ تَنۡهَىٰ عَنِ ٱلۡفَحۡشَآءِ وَٱلۡمُنكَرِۗ وَلَذِكۡرُ ٱللَّهِ أَكۡبَرُۗ وَٱللَّهُ يَعۡلَمُ مَا تَصۡنَعُونَ
Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj molitvu, molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje molitve je najveća poslušnost! – A  Allah zna šta radite!

Cilj namaza je da ljudi ostave grijeh, da ostave nemoral, i da ostave nepravdu.
Hafiz Ahmed  naglašava da postoji forma i cilj. Forma je da stojimo u namazu, činimo ruku i sedždu, ali krajnji cilj namaza je da popravimo naše odnose.

Kada je Ebu Hurejre upitao Poslanika a.s.: Šta je to, Allahov Poslaniče, što će me približit Džennetu, a udaljit od Džehennemske vatre? Najviše što će ljude uvoditi u Džennet je bogobojaznost i lijepo ponašanje.

U drugom hadisu Poslanik a.s. kaže: Uistinu će na sudnjem danu meni najdraži i najbliži biti oni koji imaju najljepši moral, a najbolji od vas su oni koji su najbolji prema svojim suprugama. To su dvije stvari koje će ljude najviše uvoditi u Džennet.
Veliki broj nas smatra islam formom, ali Allah dž.š. traži od nas suštinu, traži plodove.

Allah kaže: Ti si Allahovom milošću bio blag prema njima,  a da si bio osoran i grub oni (Ashabi) bi se od tebe razbježali.
Allahov Poslanik a.s. je bio blag prema ashabima zbog njegove povezanosti sa riznicama Allahove ljepote namaza, a to je cilj.
Kada vidite čovjeka da puno klanja, a u isto vrijeme je grub prema svojim ukućanima, grub prema svojim radnicima, džematlijama i td.,  znajte da on od svog namaza ima formu, ali on nije postigao suštinu ibadeta koju Allah dž.š. od nas traži.
Allah dž.š. za Poslanika a.s. kaže: Uistinu si ti, Poslaniče, na najvećem stupnju morala.

A kada su upitali ashabi Poslanika a.s. šta će najviše ljude uvesti u Džehennem,  Poslanik a.s. je odgovario da su to usta i polni organ. Zato pripazimo šta pričamo, da ne bi, ne daj Bože, koga ogovorili ili još gore potvorili.

Cilj posta jeste bogobojaznost. Sve što nam Allah zabranjuje u toku posta je u osnovi dozvoljeno. Kao da nam Allah šalje poruku i kaže:  Ako si trideset dana u godini ostavio ono što je dopušteno, pa čovječe ostavi ostale dane u godini radi Allaha ono što je zabranjeno.

Šta je cilj udjeljivanja na Allahovom putu? Cilj davanja jeste da se čovjek očisti od grijeha i da popravi svoje stanje.
Allah će takve zavoljet i obećao je im da će lijep život proživjeti.

Sura En-Nisa` - Žene 124 ajet
A onaj koji čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, ući će u Džennet i nikakva im nepravda neće biti nanesena.
وَمَنْ يَعْمَلْ مِنَ الصَّالِحَاتِ مِنْ ذَكَرٍ أَوْ أُنْثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَأُولَٰئِكَ يَدْخُلُونَ الْجَنَّةَ وَلَا يُظْلَمُونَ نَقِيرً
 
Sura En-Nahl – Pčele 97 ajet
"Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili."
مَنْ عَمِلَ صَالِحًا مِنْ ذَكَرٍ أَوْ أُنْثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَلَنُحْيِيَنَّهُ حَيَاةً طَيِّبَةً ۖ وَلَنَجْزِيَنَّهُمْ أَجْرَهُمْ بِأَحْسَنِ مَا كَانُوا يَعْمَلُونَ
Komentar ajeta: Takav će proživjeti lijep život na dunjaluku i nagradit će Ga najljepšom nagradom na ahiretu za ono što je radio.
Kad shvatimo suštinu i svrhu ibadeta život će nam se promijeniti nabolje, a svi ibadeti imaju za cilj da poprave naše stanje, da naša srca očiste od zavisti, pakosti, ljubomore i drugih stvari i  da popravimo naše međusobne odnose. A onaj koji popravlja međusobne odnose ima više vrijednosti kod Allaha od onoga koji dobrovoljno klanja nafile namaze i posti dobrovoljni post. Poslije ikindije namaza smo se ponovo okupili, a na kraju nam se obratio i gospodin Dževad Rekanović, koji je uredno vodio evidenciju o svim vakifima, jer samo je bio jedan vakufski  bankovni račun u džematu na koji se mogao uplatiti novac za našu džamiju. Dževad nas je još jednom podsjetio na početak projekta „200 vakifa“, koji je krenuo sa realizacijom  01.12.2008. godine u najodabranijim danima u godini - prvih deset dana islamskog mjeseca Zul- hidžeta.

Prvih deset dana mjeseca Zul-hidžeta zasigurno su blagoslovljeni dani. Zbog njihove vrijednosti i blagoslova, Uzvišeni Allah se kune njima: ”Tako mi zore i deset noći” (El-Fedžr, 1-2).

Imam Buharija zabilježio je hadis od Ibn Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ”Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima” – misleći na prvih deset dana Zul-hidždžeta. Upitali su: ”Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?” Poslanik je rekao: ”Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.”

Samo smo u prvih tri sedmice ovog projekta dobili 60 vakifa koji su obećali dati po 20 000 kruna, što je u konačnici 1 200 000 kruna. Ovo je bio vjetar u leđa daljim aktivnostima tako da smo za kratko vrijeme skupili dovoljno novca da možemo imati uslove za pozajmicu kako bi kupili objekat od 9,4 miliona kr. Sav novac je uplaćivan na posebni žiroračun koji je otvoren u Nordea banci, a na godišnjoj skupštini su odabrana četiri čovjeka i jedino su oni mogli skupa da prebacuju novac za otplatu duga, a te četiri osobe su bile: Dževad Rekanović, Agan Mamić, Rašid Sačić i Sejdalija Huskić.

Deset godina poslije toga 01.12.2018. godine na donatorskoj večeri smo skupili dovoljno novca da otplatimo sav dug koji smo imali i od tada naša džamija nema više dugovanja. Zahvaljujemo se svim vakifima, sa ma koliko novca ili rada učestvovali, jer će možda baš njihov novac ili rad kod Allaha biti najvrijedniji, a ukupni broj vakifa sa po deset i dvadeset hiljada kruna iznosi 264.

Ovaj put s posebnom zahvalnošću ističemo nekoliko velikodušnih donatora čija je podrška bila izuzetna. Na čelu s poštovanjem ističemo braću Tulundžić, Alvida i njegovog brata, čija je firma darovala izvanrednih 200.000 kruna. Nastavljamo s izražavanjem zahvalnosti Nijazu Kenjaru i njegovoj supruzi, čiji je doprinos iznosio 115.000 kruna. Neposredno nakon toga, Nijazov sin, Ilijaz Kenjar, zajedno sa suprugom Azrom i djecom Ishakom i Ademom, donirao je 110.000 kruna. Također, ne možemo zaboraviti Midhata Hačkovića sa najviše vakifa u jednoj familiji, a to je sedam, otac, majka, supruga i troje djece sa iznosom od 105 000 kr,

Zahvaljujemo se i Asmiru Ljajiću sa uplaćenih 100 000 kr od firme konsult AB te Sulejmanu Mehanoviću sa također uplaćenih 100 000 Kr koji je otvorio džamiju. Naša zahvalnost se ne završava samo na materijalnoj podršci. S počašću ističemo Ermina Begića kao prvog od 200 vakifa, te s posebnim divljenjem ističemo najmlađeg vakifa, sedmogodišnjeg Aymana Maglića.

Kraj ove večeri obilježen je dovom Allahu dž.š. da svima primi njihovo dobro koje su samo u ime Njega uradili, a zatim su naše vrijedne džematlijke Edina i Azra uručile prisutnim ruže i vakufname.

Molimo Allaha da svima primi njihovo dobro djelo koje može biti sebebom ulaska u Džennet i da ovaj prostor od 1800 kvadratnih metara svi kristimo u konstantnom razvijanju i unapređivanju onoga čime će Uzvišeni Gospodar biti zadovoljan!

Amin!
 
Rašid Sačić
Göteborg, 20/04 2024. godine

Ramazan, radost srca moga

(Seminar za žene 24. 02.2024.)

U organizaciji naših vrijednih i aktivnih sestara iz džemata Geteborg, organizovan je seminar za žene 24.02.2024 godine pod nazivom“ Ramazan, radost srca moga“.

Na ovom vrlo uspješnom seminaru prisustvovalo je preko 150 naših vrijednih džematlijki iz Geteborga. Odmah poslije podne namaza počeo je program. Naravno, ovo druženje je počelo kao i svako dobro djelo koje muslimani započinju s bismillom i odlomkom iz Kur’ana kako bi Allah spustio svoju milost na taj skup a mualima Sabaheta Salkanović je proučila jedan odlomak iz Časnog Kur’ana.

Prvi se obratio imam džemata Geteborg Fuad ef. Čolić koji je poselamio sve prisutne žene i zaželio im srdačnu dobrodošlicu. Fuad efendija je pohvalio žene zbog njihovog smisla za druženje i odličnu organizaciju. Historija nas uči da su i žene sahabijke bile vrijedne i podnijele veliku žrtvu za islam i muslimane a primjer prve žene šehida, Sumejje i njene žrtve na Allahovom putu će se spominjati do Sudnjeg dana.

Razlog i povod ovog lijepog druženja je kako na najljepši način dočekati i ispostiti mjesec Ramazan, doista poseban mjesec, mjesec Allahovog rahmeta i magfireta. Kao što rekoše naše vrijedne voditeljice i mualime Amila Elkasović i Sabaheta Salkanović da nahranimo naša srca i napojimo naše duše.

Ove vrijedne džematlijke su imale priliku da ugoste posebnu gošću koja je došla iz naše Krajine iz našeg herojskog Bihaća da uveliča ovaj skup i da podijeli nešto od znanja koje je godinama stjecala na različitim školama i univerzitetima. Dr Kanita Dedić je otvorila seminar i održala prvo predavanje na temu: “Utjecaj ramazanskog posta na ljudski organizam”.

Ko je zapravo Dr Kanita Dedić?

Dr Kanita Dedić je specijalistica medicinske mikrobiologije sa parazitologijom. Završila je Medresu “Džemaludin ef. Čaušević” U Cazinu 1997. godine, nakon čega je upisala Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Edukaciju za porodičnog doktora uspješno je okončala tokom rada u Domu zdravlja Bihać u periodu od 2005. do 2010. godine. Specijalizaciju iz medicinske mikrobiologije je uspješno završila 2013. godine. U Kantonalnoj bolnici Bihać radila je punih 10 godina, pri čemu je 5 godina obavljala dužnost načelnika mikrobiološkog laboratorija. Godine 2021., otvorila je privatnu zdravstvenu ustanovu pod nazivom “Dijagnostika dr. Dedić”, gdje obavlja funkciju direktorice. Takođe, 16 godina je radila kao auditorica Agencije za halal standard. U Bihaću je aktivna u ženskoj organizaciji “Iskre”, horu Iskre, te kroz Odjel za brak i porodicu IZ BiH, Medžlis IZ Bihać, na raznim aktivnostima vezanim za promicanje vrijednosti islama. Supruga je i majka dvoje djece.

U svom nadahnutom govoru Kanita nas je podsjetila da post mjeseca ramazana predstavlja priliku za duhovni preporod ali i preventivni godišnji detoks cijelog organizma. Propisan je kao obavezan od šerijatskog punoljetstva svakom zdravom muslimanu i muslimanki sa nemjerljivim pozitivnim efektima na svaki djelić ljudske i duhovne i fizičke komponente. Kanita nam je objasnila da organizam tokom posta za svoje funkcioniranje koristi energiju iz hrane koju uzimamo na sehuru te iz rezervi organizma, omogućujući srcu i krvnim sudovima veliko rasterećenje. Tokom posta veliko kapilarno korito probavnog trakta se zaobilazi te srce radi puno rasterećenije. Hormon gladi grelin i hormon sitosti leptin se luče optimalno, nivo glukoze se održava stabilnim a izmijenjene ćelije se eliminišu iz organizma putem autofagije. Sve ove benefite možemo osjetiti ukoliko slijedimo nekoliko osnovnih pravila u ishrani. Kanita nas savjetuje da sehur treba da bude jednostavan, sa proteinima, složenim ugljikohidratima i zdravim masnoćama. Iftar treba podijeliti na dva dijela kako bi se spriječilo prejedanje. U prvom dijelu iftara treba uzeti čašu vode, hurmu i supu, zatim klanjati akšam namaz a onda nastaviti sa ostatkom iftara. Vodu treba uzimati u više navrata tokom noći ali ne u većim količinama odjednom. Umjereno, raznovrsno i uravnoteženo je najbolja formula. Allah dž.š. je rekao : "Jedite i pijete, ali ne pretjerujte. Allah zaista ne voli one koji pretjeruju."

Nakon Kanitinog nadahnutog predavanja, žene su imale čast da poslušaju vrlo lijepu recitaciju o ramazanu od naše vrijedne Selme Osmančević. Selma je inače vrlo aktivna u našoj omladinskoj organizaciji Bemuf Geteborg. S ovom lijepom recitacijom završio se prvi dio programa poslije kojeg su žene iskoristile vrijeme za ugodno druženje uz ručak, a odmah poslije ručka se klanjala ikindija namaz.

Nakon ikindije namaza su djevojke iz hora „Sewsen“ izvele prelijepu ilahiju “U eflaku ti si prah”.

Poslije ilahije nastupila je druga predavačica Semka Dedić. Semka Dedić je jedna od vrijednih pčelica našega džemata. Već dugi niz godina kroz mektebsku nastavu podučava našu djecu našoj lijepoj vjeri. Svršenica je Islamske pedagoške akademije u Bihaću, te pedagoškog fakulteta na geteborškom univerzitetu. Nastavnica je matematike i islamske vjeronauke.

Tema njenog predavanja je bila: “Ljubav prema Allahu dž.š.“ Na pocetku predavanja, Semka ja navela nekoliko predaja o vaznosti Ramazana. U jednom hadisu se prenosi da je Allah Uzvišeni rekao: ”Svako čovjekovo djelo pripada njemu, izuzev posta! On pripada Meni i Ja posebno za njega nagrađujem!” Takođe se prenosi da je Muhammed s.a.v.s. rekao ”Ko posti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno počinio!” kao i ”Ko isposti jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre koliko je sedamdeset godina hoda.“

Semka je navela nekoliko znakovaljubavi prema Allahu dž.š.. Neki od tih znakova su: - Ljubav prema Njegovom govoru - Ljubav prema Allahovom Poslaniku Muhammedu s.a.v.s. - Naređivanje dobra i odvraćanje od zla. - Približavanje Allahu dobrovoljnim djelima. - Iskreno pokajanje i napuštanje grijeha.

Po završetku Semkinog vrlo korisnog predavanja poslušali smo jednu vrlo inspirativnu recitaciju o Ramazanu od vrlo vrijedne članice naše Bemuf organizacije Amine Saletović.

Slijedeća predavačica koja je također jedna od vrijednih članica našeg džemata Geteborg je Dženita Dedić. Dženita je svršenica Islamske pedagoške akademije u Zenici, dok je u Švedskoj studirala na geteborškom Univerzitetu za predškolskog pedagoga sa čime se danas i bavi. Isto tako aktivna je na online akademiji za pravilno učenje Kur’ana (tilavet).

Tema Dženitinog predavanja bila je “Uloga majke u imancipaciji djeteta“. Ova tema je vrlo interesantna za sve žene muslimanke koje odgajaju djecu, jer kao što reče Dženita: „Iza uspješne djece stoji svjesna majka“ Zato svjesna majka mora voditi računa šta joj djeca rade u toku dana. Svjesni smo da nam djeca puno gledaju televiziju ili igraju igrice na mobitelima. Zato nam je Dženita dala nekoliko preporuka u vezi djece i ekrana. Djeca do dvije godine trebaju izbjegavati u cijelosti izloženost digitalnim ekranima. Djeca od 2 do 10 godina mogu biti izloženi ekranima do 1 sahat dnevno a sadržaj koji se gleda trebaju roditelji kontrolisati i izbjegavati brze slike. Dok djeca preko 10 godina starosti mogu koristiti TV ili mobitel maksimalno 2 sata dnevno s tim da se s njima mora raditi paralelno na učvršćivanju samopouzdanja, integriteta i identiteta.

Ono što je vrlo važno u vezi odgoja djece, a to nam je Dženita posebno naglasila, je da svaka majka mora biti lični primjer, jer kroz lični primjer djeca najbolje nauče. Također nemojte zaboraviti upućivati što vise dove za svoju djecu ali i svu našu djecu da ih Allah uputi na pravi put a posebno u mjesecu Ramazanu. Poslije Dženitinog predavanja ponovo je zablistao hor Sewsen uz predivnu ilahiju „Ružin pupoljak“

Posljednja predavačica današnjeg vrlo uspješnog seminara bila je Jasminka Sačić. Jasminka je također vrlo aktivna džematlijka koja je dala svoj doprinos džematu kao mualima u mektebskoj nastavi dugih 25 godina. Završila je osnovnu i mašinsko tehničku srednju školu u Goraždu. Zatim je završila i Islamski pedagoški fakultet u Zenici sa zvanjem profesora Islamske vjeronauke. U Švedskoj je završila pedagoški fakultet sa zvanjem nastavnik matematike, hemije, fizike i biologije a zatim magistrirala ämnesdidaktik i matematik. Trenutno radi na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Geteborgu kao profesorica matematike i tehničkog. Aktivna je članica džemata Geteborg od 1994. godine.

Jasminkina tema je bila „Vrijednost umre u Ramazanu“. Ona je u uvodu svog predavanja navela hadis koji bilježi Buharija u svom Sahihu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao nekoj ženi od Ensarija: “Šta te je spriječilo da ideš na Hadždž sa nama?”, pa je odgovorila: „Nismo imali osim dvije jahalice, pa je na jednoj putovao njen muž i njen sin, a drugu jahalicu je ostavio nama da napajamo zemlju sa njom’. Pa je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada dođe Ramazan obavi Umru, zaista Umra u Ramazanu ima vrijednost Hadždža”. A u predaji kod Muslima: “Vrijednost Hadždža (obavljenog) sa mnom”.

A što se tiče značenja ovog hadisa, nema sumnje da onaj ko obavi Umru u toku 'Ramazana' da time nije sa njega spala obaveza Hadždža. Takođe, da upoređivanje Umre sa Hadždžom znači da onaj ko je obavi u Ramazanu ima nagradu poput nagrade Hadždža, s tim da se ova vrijednost Umre odnosi na veličinu sevapa a ne na vrstu dobrog djela, jer nema sumnje da je Hadždž kao vrsta djela bolji od Umre.

Jasminka je podijelila neka svoja iskustva sa obavljenih umri u toku Ramazana kako bi još neko dobio inspiraciju da posjeti časnu Kabu i tamo posti mjesec Ramazan, iftari se u haremu Kabe zajedno sa milionima muslimana iz cijelog svijeta, te klanja namaze u haremu Kabe. Znamo da jedan namaz obavljen u Meki je vrijedniji od 100 000 namaza na nekom drugom mjestu, shodno hadisu koju prenosi Džabir r.a. od Poslanika s.a.v.s. koji je rekao: “Namaz u mojoj džamiji (u Medini) bolji je od hiljadu namaza obavljenih u drugim džamijama, a namaz u El-Mesdžidul-haramu (u Mekki, kod Kabe) bolji je od sto hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu“.

Zato svi oni koji imaju mogućost da posjete Kabu i klanjaju bar jedan namaz neka to urade što prije. To su prilike koje ne smijemo propustiti a to vam je računica kao da ste klanjali dnevene namaze više od pedeset godina u nekom drugom mesdžidu a da ne govorimo o tome da prilikom bilo koje posjete Mekki insan klanja više namaza.

Allaha molim da u naša srca usadi ljubav prema Mekki i Medini, da ničemu drugom ne dajemo prednost nad time, da nam olakša da posjetimo Mekku i Medinu i da klanjamo makar jedan namaz u Časnom Haremu Mekke. Amin!

Na kraju, Dženita je proučila dovu, s nadom da će ovo postati tradicionalno predramazansko okupljanje Bošnjakinja u našem džematu. Takođe, izražavamo nadu da će slijedeće godine Bošnjakinje iz drugih džemata pristupiti u većem broju, uživajući u zaista izvanrednom seminaru. Kao posljednje, želimo istaći značajnu ulogu sestre Edine Bećirović, koja je neosporno doprinjela da ovaj seminar prođe u najboljoj atmosferi. Molimo Allaha da ih sve nagradi džennetom, a naš džemat u Geteborgu neka bude primjer organizacije i pozitivnih međuljudskih odnosa, ne samo u Švedskoj, već i širom Evrope. Amin!

Rašid Sačić
Göteborg, 2024-02-27

Džamija i džemat su ključni pojmovi u islamskom vjerskom kontekstu i igraju jednu od  najvažnijih ulogu u životima muslimana. Evo njihovog značenja i uloge:
Džamija:
Džamija je islamski vjerski prostor, gdje se muslimani okupljaju da obavljaju zajedničke molitve, posebno pet dnevnih obaveznih namaza. Džamije se koriste i za druge vjerske obrede i aktivnosti, kao što su vjerska pouka, časovi učenja Kur'ana, vjerska predavanja, šerijatska vjenčanja, zajednički ramazanski iftari ali u našem slučaju, zbog prostora koji imamo i određene sportske aktivnosti.
 
Džemat:
Džemat predstavlja zajednicu muslimana koja se okuplja u džamiji radi zajedničkih vjerskih obreda. Džemat je također društvena i zajednica koja pomaže u održavanju i vođenju džamije te podržava različite vjerske i humanitarne aktivnosti. Članovi džemata često zajedno rade na dobročinstvima, prikupljanju sredstava za humanitarne svrhe, održavanju džamija i širenju islamske vjere.
Ukratko, džamije i džemati su srce islamskog društva, mjesta gdje se vjernici okupljaju kako bi ojačali svoju vjeru, obavljali molitve i zajedno radili na dobročinstvima i podršci zajednici.
Džemat Göteborg je 21-10-2023 godine imao priliku da ugosti uvaženog hfz. Amira ef. Mahica glavnog  imama u medžlisu  Kozarac. Hafiz Amir Mahic je završio medresu u Cazinu a zatim FIN-a u Sarajevu a sad radi i kao viši asistent na IPF u Bihaću.
Program je počeo hafiz Ismet Salkanović svršenik Behram-begove medrese iz Tuzle sa učenjem jednog odlomka iz Časnog Kur'ana a zatim se obratio glavni imam džemata Göteborg Fuad ef. Čolić.
Fuad efendija Čolić je predstavio glavnog imama iz Kozarca, hafiza Amira Mahića, čime ga je istaknuo kao jednog od najvrijednijih pojedinaca unutar islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Amir je uspješno završio hifz 2018. godine, titulu koja nosi veliku čast i obavezu ali i poštovanje prema svima koji je nose. Fuad efendija ističe jednu posebnu osobinu kod Hafiza Amira, a to je osmijeh na njegovom licu. Zato bih vas a i sebe zamolio da se potrudimo kako bismo u budućnosti svi dijelili osmijeh jedni prema drugima. Osmijeh, kako Fuad efendija naglašava, donosi ljepotu i radost u naše živote, te bi ga trebali češće iskazivati.
U svom nadahnutom predavanju hfz. Amir nas je sve podsjetio o važnosti gradnje, jačanja, njegovanja i očuvanja  džemata bilo gdje a posebno u dijaspori, gdje su džemati  one male oaze tj. mjesta u kojima možemo sačuvati sebe i svoju vjeru tj. svoj duhovni mir od raznih iskušenja kroz koje naš narod Bošnjaci prolaze.
Hafiz Amir je imao priliku boraviti kao muhadžir u Francuskoj još davne 1995. godine, gdje je duboko osjetio sve izazove muhadžirskog života. U to vrijeme, podijelio je jednu fascinantnu priču koja se odnosi na 150 obitelji koje su zajedno s njim boravile u Francuskoj. Nažalost, unatoč tridesetogodišnjem boravku u tom gradu, nisu uspjeli uspostaviti vlastitu zajednicu ili džemat, a rezultati tog  nedostatka su jasno vidljivi.
Sada, malo je onih obitelji koje su prepoznatljive po svojoj vjeri islamu, kako među starijim članovima, tako i među njihovom djecom. Nažalost, sve se to događa u proteklih tridesetak godina. Pitate se zašto se to dogodilo? To je zbog činjenice da nikada nisu uspjeli formirati svoj džemat, svoju zajednicu. Iako su postojali drugi džemati, poput turskog, arapskog i albanskog, potreban im je bio bošnjački džemat kako bi mogli očuvati svoj jezik, tradiciju i identitet, što nisu mogli postići u drugim zajednicama.
U jednoj inspirativnoj predaji, Poslanik, neka je mir i blagoslov na njega, podsjeća nas: "Među muslimanima postoje oni s jednim pravom, oni s dva prava i oni s tri prava. Musliman s jednim pravom je tvoj brat ili sestra u vjeri. Musliman s dva prava je osoba koja dijeli s tobom ne samo vjeru, već i krvno srodstvo. No, imaju i muslimani i sa tri prava a to je tvoj vjernički brat ili sestra, tvoj rođak ali i tvoj komšija ."
S obzirom na to da živimo u Švedskoj, Hafiz Amir je posebno istakao svijetli primjer finansiranja bošnjačkih džemata putem poreza od 0,7% na godišnjem nivou. Ovaj koncept je praktično ilustrirao pomoću čaše vode koja se nalazila ispred njega. Dragi moji Bošnjaci i Bošnjakinje, tih 0,7% vašeg godišnjeg dohotka predstavlja sto četrdeset i treći dio, onoga što vam je Allah dao od imetka tokom godine. Na primjer, ako imate 143 čaše novca, trebate odvojiti jednu čašu u ime Allaha za potrebe svog džemata i zajednice, dok ostalih sto četrdeset i dvije zadržite za sebe – to je tih 0,7%. Drugim riječima, ako ste zaradili 143.000 kr tokom godine, trebali bi dati jednu hiljadu kruna za potrebe svog džemata, a preostalih 142.000 kruna zadržati za sebe.
Ono što Hafiz Amir nije spomenuo jest da i tih hiljadu kruna koje dajemo džematu zapravo koristimo mi, naša djeca ili unuci, kroz razne aktivnosti koje džemat finansira. Zbog toga bi svaki Bošnjak i Bošnjakinja trebali biti članovi našeg džemata, odnosno IZBUŠ-a. Hafiz Amir s pravom postavlja pitanje: Zar je zaista teško dati tu jednu hiljadu kruna u ime Allaha za dobrobit svoje zajednice? Sjećamo se riječi Poslanika, neka je mir i blagoslov na njega: "Ko od vas doprinosi zajednici, taj joj i pripada."
Hafiz Amir je posebno naglasio važnost sloge naših Bošnjaka kroz prizmu Kur'anskog kazivanja o Musau a.s. i njegovom bratu Harunu a.s.
Kada je Musa, a.s., otišao na brdo Sinaj gdje je primao objavu od Allaha, dž.š., u tom vremenu Izraelčani,  njih oko 400.000, su napravili zlatno tele i počeli ga obožavati, unatoč prisutnosti Allahovog poslanika Haruna, a.s., koji nije mogao spriječiti takvo ponašanje.
Kada se Musa, a.s., vratio s brda Sinaj i vidio da se cijeli narod klanja zlatnom teletu, uhvatio je svoga brata Haruna za kosu i bradu. O Harune!", povika Musa. "Šta te je spriječilo, kad si ih vidio da su zalutali, pa za mnom nisi pošao? Zašto nisi naređenje moje poslušao?"
"O sine moje majke", reče Harun, "ne hvataj me za bradu i za kosu! Ja sam se plašio da ti ne rekneš: 'Razdor si među sinovima Israilovim posijao i nisi postupio onako kako sam ti rekao.’"
Oni će se vratiti Allahu, ali da sam dopustio neslogu među njima, možda ih više nikada ne bih vratio u islam.
 
Harun, a.s., nije uspio sačuvati njihovu ispravnu vjeru, ali je sačuvao njihovu slogu, što u konačnici omogućava obnovu vjere. Važno je stoga da vodimo računa o očuvanju sloga u našim džematima, jer sa slogom možemo postići mnogo toga, uključujući i vjeru a na razdoru i nejedinstvu se nemože ništa izgradit.
Zato moramo voditi računa da nam sloga bude prioritet u našim džematima jer kad imamo slogu ima cemo aBd i sve drugo što nam je potrebno.
Zato ću vam predstaviti jedan svijetli primjer našeg džemata Göteborg a to je ženski aktivizam. Žene su doista najaktivniji članovi našeg džemata a ovo su njihove aktivnosti:
- Sedmična okupljanja s raznolikim sadržajem, uključujući čitanje i tumačenje Kur'ana (na osnovnom i naprednom nivou), časove sufari, predavanja o aktuelnim temama, Q&A sesije, projekcije filmova, i diskusije – kako online, tako i u džamiji.
-  Mjesečna predavanja i tematski ciklusi.
-  Večere u nekom restoranu
-  Seminari
-  Mjesečne hatme
-  "Žena ženi"
-  Podrška džematu i omladini u organizaciji raznih događaja.
-  Humanitarne i druge akcije (kroz Milo Druženje Solidarnost, stipendije, kratkoročne donacije), aukcije
-  Posjete drugim džematima
Ramazan
-  Doček Ramazana/Predramazansko druženje
-  Ramazanska hatma
-  Iftar za žene
-  Ispraćaj Ramazana/Bajramsko druženje
Pokretači Edina, Azra i muallime Semka, Dženita
Koordinacija sa odborom Edina
Podrška od ostalih žena kroz radne grupe prema potrebi
Komunikacija kroz Viber - Milo Druženje Četvrtkom, Milo Druženje Solidarnost, Milo Druženje Hatme.
Doček Ramazana i predramazanska okupljanja.
Izvođenje Ramazanske hatme.
Organizacija iftara za žene.
Ispraćaj Ramazana i bajramsko okupljanje.
Na čelu ovih aktivnosti su pokretači Edina, Azra i muallima Semka, te Dženita. Koordinacija se ostvaruje u suradnji s odborom, a ostale žene pružaju podršku putem radnih grupa prema potrebi. Komunikacija se odvija putem aplikacije Viber, putem grupa kao što su "Milo Druženje Četvrtkom", "Milo Druženje Solidarnost" i "Milo Druženje Hatme".
Na kraju se obratio gospodin Sakib Kenjar, predsjednik džemata Göteborg. Gospodin Kenjar je duboko shvatio da je razvoj džemata neprestani proces. S jedne strane, to uključuje izgradnju i obnovu prostora, dok s druge strane obuhvaća obrazovne aspekte, poput rada s djecom, mladima i starijim generacijama. Ovo se može usporediti s bacanjem kamena u zrak – sve dok kamen ima energiju, nastavit će se kretati prema gore. No, čim ta energija nestane, kamen će trenutačno pasti na zemlju, a mogao bi nekoga pogoditi u glavu i ozlijediti ga.
Stoga, nećemo dopustiti da u našem džematu "kamen padne" i izazove nesložnost i svađu. Umjesto toga, planiramo kontinuirano povećavati naše aktivnosti, kako u izgradnji džemata, tako i u razvoju pojedinaca. Sakib je govorio o važnosti dobrih međuljudskih odnosa u džematu, o atmosferi ispunjenoj ljubaznošću i druženju. To je ono što zaista čini vrijednost našeg džemata u Göteborgu. Kada se čovjek osjeća dobrodošlo, nije mu teško doći u džamiju bilo kada i obaviti svoje dužnosti, znajući da će uvijek naići na brata u vjeri s osmijehom na licu. To je upravo ono što nas uči naš Poslanik: "Kada sretneš svog muslimanskog brata, osmijehni mu se, jer i to je sadaka."
 
Na kraju je naš hor "Sevsen" izveo nekoliko predivnih ilahija, a nakon zajednickog jacija-namaza, okupili smo se u dzematskim prostorijama kako bismo se opustili uz fildžan kahve, zakusku i  kolače. Ova organizacija zaslužuje svaku pohvalu od strane džematskog odbora.
Göteborg, 21.10.2023,
Rašid Sačić